Katedrala svetog Bonaventure

Carska kuća

Banski dvor

Palata Republike

Hram Hrista Spasitelja

Gospodska ulica

Krivi sat, park „Petar Kočić“

Dom radničke solidarnosti

Ferhadija i Sahat-kula

Safikadin grob

Kastel

Banja Luka

11 Lokacija

Banski dvor

Carska kuća

Dom radničke solidarnosti

Ferhadija i Sahat kula

Gospodska ulica

Hram Hrista Spasitelja

Kastel

Katedrala svetog Bonaventure

Krivi sat, park „Petar Kočić“

Palata Republike

Safikadin grob

Banja Luka je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini. Prema popisu stanovništva iz 2013. cijela opština broji 199 991 stanovnika. Banja Luka je de facto glavni grad Republike Srpske, te njen administrativni centar.

Zanimljivosti o Banjoj Luci:

Dan grada Banja Luke je 22. april. Na taj dan je 1945. godine, Šesta krajiška brigada, na čelu sa komandantom Milančićem Miljevićem, umarširala trijumfalno u Banjaluku, oslobodivši je od fašista.
Banjaluka se prvi put spominje u zapisima ugarskog kralja Vladislava II Jagelovića, krajem 15. vijeka. On je 6. februara 1494. godine u Budimu izdao ispravu u kojoj se ovo mjesto navodi kao malo ugarsko utvrđenje u sastavu novoformirane Jajačke banovine.
U Banjaluci danas postoji više od 1.000 kafića i restorana, a prva kafana u ovom gradu otvorena je još davne 1617. godine. Držao ju je izvjesni Seid na desnoj obali Vrbasa, naspram Kastela. Bila je odmah pored puta koji je preko mosta vodio kroz Tvrđavu, a imala je doksate nad vodom.
Banja Luka je ime poznatog i veoma posjećenog restorana u Varšavi. Super simpatični kafić Banja Luka postoji i u Krakovu, a u Berlinu, Banjaluka je ime jednog alternativnog kluba.
U Banjaluci je 1929. godine živjelo oko 20.000 stanovnika, gazilo se po blatu, a u centru se nalazilo groblje. Tisa Milosavljević, prvi ban Vrbaske banovine, za samo četiri i po godine, uspio je da od zapuštene turske kasabe napravi evropski grad.
A da li znate kako je robna kuća Boska dobila ime? Za ovu priču, postoji više teorija, od toga da ime predstavlja skraćenicu za Bosanska Krajina, da je ovo vrsta kruške, kao i da je ime dobila po djevojčici Boski koja je stradala u zemljotresu.
U samostanu Trapist se još od 1869. godine proizvodi jedinstveni sir, a sve je počelo kada grupa od 7 monaha iz njemačke opatije Mariawald dolazi u Banju Luku i osniva trapistički samostan “Marija Zvijezda”. Recept za sir Trapist se čuva u tajnosti još od njegovog nastanka, na način da niti jedna osoba nikada nije znala kompletan proces njegove proizvodnje, već samo dio za koji je zadužena.
Popularno naselje Mejdan, ili na turskom jeziku “Megdan” označava mjesto gdje su se dešavale bitke, jer je upravo sa te strane, Banjaluka često napadana.
Rimski naziv Banjaluke je Castra.
Sat na hramu Hrista Spasitelja, povezan je sa atomskim satom u Frankfurtu. Inače, crveno – žuti kamen korišten za izgradnju hrama se zove travertina i porijeklom je iz Mesopotamije, a zlatna kupola hrama je sagrađena od kojeg zlata od 24 karatnog sibirskog zlata.

Scavenger hunt

Jedna od ključnih pretpostavki za snalaženje i opstanak u kompleksnom svijetu čiji smo stanovnici je da bolje upoznamo njegovu istoriju. Istorija je svojevrsna analiza ljudske prirode i ponašanja ljudi u prošlim vremenima, koja nam omogućava da izvučemo pouke iz njihovog iskustva, ističući da možemo da slijedimo dobre primjere, a da izbjegavamo greške onih loših. Istorija nas uči da živimo sa ljudima koji se od nas razlikuju, jer kada kroz analizu istorijskih događaja shvatimo postupke ljudi koji su živjeli prije nekoliko stotina ili hiljada godina, pomaže nam da razumijemo i prihvatimo postupke ljude iz modernog doba koji su od nas drugačiji. Istorija nam pruža širu perspektivu događaja u svijetu koji nas okružuje, ali i bolje razumijevanje nas samih i naše uloge u njemu, jer istražujući ponašanja drugih ljudi, učimo mnogo i o sebi. Ona nam pokazuje da svaki događaj ima bar jedan uzrok i posljedicu, koji su uvijek povezani, ali i da je život pun promjena i da ga treba takvog i prihvatiti. Time nas ohrabruje da, povezani sa svojom prošlošću, zamišljamo i kreiramo svoju budućnost. I, na kraju, istorija je puna drame, neočekivanih obrta, romansi, komedije i tragedije i, ako joj dozvolite da vam otkrije sve svoje tajne, spoznaćete da su te priče iz prošlosti ne samo poučne, nego i veoma zabavne.

Istorija nas vodi na mjesto na kojem možemo bolje da upoznamo jedni druge i svijet u kojem živimo. U gradovima u kojima stanujete ima mnogo takvih mjesta, a mi vas vodimo u potragu za njima, u potragu za istorijskim blagom. U toj potrazi ćemo koristiti metodologiju, koja je univerzalna i svevremena, kao i samo istorijsko mišljenje, „scavenger hunt“.

Kada je poznata američka novinarka, pjesnikinja, radio voditeljka, pijanistkinja i kompozitor bez ijednog dana muzičkog obrazovanja, glumica i javna ličnost Elza Maksvel (rođena 1883, a preminula 1963. godine) počela da organizuje zabave za članove evropskih kraljevskih porodica, ljude iz visokog društva i popularnog establišmenta od Venecije do Monte Karla i Monaka, nije ni slutila da će aktivnost „scavenger hunt“ koju je ona smislila da zabavi bogate javne ličnosti u 30-im godinama 20-og vijeka nekoliko decenija kasnije postati jedna od najpopularnijih metoda učenja u formalnom, ali i neformalnom obrazovanju.

„Scavenger hunt“ se od jednostavne igre skrivanja predmeta ili papirića s pitanjima na različitim mjestima u prostoriji, koje je Elza osmislila da zabavi bogatu klijentelu, razvio u popularnu metoda za učenje koja se koristi na časovima u školama, na fakultetima, u bibliotekama, na međunarodnim kongresima i konferencijama, omladinskim razmjenama i drugim značajnim događajima. U Ginisovu knjigu rekorda je ušao „Scavenger hunt“ sa najvećim brojem učesnika, održan 10.septembra 2017.godine, kada su 2.732 učesnika istraživala Toronto u Kanadi u događaju kojim se proslavljalo 150.godina samostalnosti Kanade. Oni su u sklopu ove potrage pratili uputstva za otkrivanjem 150 mjesta i zadataka i pri tome napravili 31.000 fotografija koje svjedoče o izvršenim zadacima. Mnoge turističke organizacije svjetskih metropola koriste ovu aktivnost kao metodu pomoću koje turisti otkrivaju i bolje upoznaju grad.

“Projekat ,,In pursuit of Bosnia’s riches” realizuje se zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Informacije na ovoj stranici nisu zvanične informacije Vlade Sjedinjenih Američkih Država i ne predstavljaju stavove Američke agencije za međunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih Američkih država niti Međunarodne organizacije za migracije.