Opština Prnjavor je smještena u slivu rijeke Ukrine, između planina Motajice na sjeveru i Ljubić na jugu. Ističe se odličnim uslovima za lov i ribolov. Na području Prnjavora nalazi se banja Kulaši – svjetski raritet po jedinstvenoj vodi koju karakteriše visok stepen alkalnosti, a nizak nivo mineralozacije, što daje vidne rezultate u liječenju psorijaze. U blizini banjskog kompleksa smještena je ergela lipicanera “Vučijak”. Još jedna od specifičnosti ovog kraja je i etnička raznolikost zbog prisustva velikog broja naroda i nacionalnosti koji žive na području opštine Prnjavor, zbog čega je ovaj kraj nazvan „Mala Evropa“. Turistički gledano opština Prnjavor raspolaže bogatim turističkim potencijalom. Priroda je ovom području podarila raznolike prirodne komplekse, a kroz vijekove narod je stvarao kulturno-istorijske motive. Danas na području opštine Prnjavor možemo izdvojiti više turističkih lokaliteta, a jedan od najkompleksnijih je svakako Banjsko-rekreativni centar « Banja Kulaši «. Udaljena 14 kilometara od centra grada, kao lječilište poznata je još iz doba Austrougarske. Stoljetna tradicija Banje "Kulaši" zasniva se na izvorima izrazito ljekovite termomineralne vode. Voda je bakteriološki potpuno sterilna , a posebne karakteristike su visoka alkalnost sa niskom mineralizacijom. Glavne indikacije su: bolest bubrega i mokraćnih puteva,bolest organa za varenje, povišeni krvni pritisak, dijabetes i holesterol, posljedice tjelesnih povreda, a dokazano je i djelovanje na kožne bolesti naročito psorijazu. Značajno je spomenuti da na prostoru Evrope postoje samo tri izvora vode sa ovakvim karakteristikama što je svrstava u svjetske raritete.
Jedna od ključnih pretpostavki za snalaženje i opstanak u kompleksnom svijetu čiji smo stanovnici je da
bolje upoznamo njegovu istoriju. Istorija je svojevrsna analiza ljudske prirode i ponašanja ljudi u prošlim
vremenima, koja nam omogućava da izvučemo pouke iz njihovog iskustva, ističući da možemo da slijedimo dobre
primjere, a da izbjegavamo greške onih loših. Istorija nas uči da živimo sa ljudima koji se od nas
razlikuju, jer kada kroz analizu istorijskih događaja shvatimo postupke ljudi koji su živjeli prije nekoliko
stotina ili hiljada godina, pomaže nam da razumijemo i prihvatimo postupke ljude iz modernog doba koji su od
nas drugačiji. Istorija nam pruža širu perspektivu događaja u svijetu koji nas okružuje, ali i bolje
razumijevanje nas samih i naše uloge u njemu, jer istražujući ponašanja drugih ljudi, učimo mnogo i o sebi.
Ona nam pokazuje da svaki događaj ima bar jedan uzrok i posljedicu, koji su uvijek povezani, ali i da je
život pun promjena i da ga treba takvog i prihvatiti. Time nas ohrabruje da, povezani sa svojom prošlošću,
zamišljamo i kreiramo svoju budućnost. I, na kraju, istorija je puna drame, neočekivanih obrta, romansi,
komedije i tragedije i, ako joj dozvolite da vam otkrije sve svoje tajne, spoznaćete da su te priče iz
prošlosti ne samo poučne, nego i veoma zabavne.
Istorija nas vodi na mjesto na kojem možemo bolje da upoznamo jedni druge i svijet u kojem živimo. U
gradovima u kojima stanujete ima mnogo takvih mjesta, a mi vas vodimo u potragu za njima, u potragu za
istorijskim blagom. U toj potrazi ćemo koristiti metodologiju, koja je univerzalna i svevremena, kao i samo
istorijsko mišljenje, „scavenger hunt“.
Kada je poznata američka novinarka, pjesnikinja, radio voditeljka, pijanistkinja i kompozitor bez ijednog
dana muzičkog obrazovanja, glumica i javna ličnost Elza Maksvel (rođena 1883, a preminula 1963. godine)
počela da organizuje zabave za članove evropskih kraljevskih porodica, ljude iz visokog društva i popularnog
establišmenta od Venecije do Monte Karla i Monaka, nije ni slutila da će aktivnost „scavenger hunt“ koju je
ona smislila da zabavi bogate javne ličnosti u 30-im godinama 20-og vijeka nekoliko decenija kasnije postati
jedna od najpopularnijih metoda učenja u formalnom, ali i neformalnom obrazovanju.
„Scavenger hunt“ se od jednostavne igre skrivanja predmeta ili papirića s pitanjima na različitim mjestima u
prostoriji, koje je Elza osmislila da zabavi bogatu klijentelu, razvio u popularnu metoda za učenje koja se
koristi na časovima u školama, na fakultetima, u bibliotekama, na međunarodnim kongresima i konferencijama,
omladinskim razmjenama i drugim značajnim događajima. U Ginisovu knjigu rekorda je ušao „Scavenger hunt“ sa
najvećim brojem učesnika, održan 10.septembra 2017.godine, kada su 2.732 učesnika istraživala Toronto u
Kanadi u događaju kojim se proslavljalo 150.godina samostalnosti Kanade. Oni su u sklopu ove potrage pratili
uputstva za otkrivanjem 150 mjesta i zadataka i pri tome napravili 31.000 fotografija koje svjedoče o
izvršenim zadacima. Mnoge turističke organizacije svjetskih metropola koriste ovu aktivnost kao metodu
pomoću koje turisti otkrivaju i bolje upoznaju grad.