Sarajevo

8 Lokacija

Despića kuća

Gazi Husrev-begova džamija na Baščaršiji

Katedrala Srca Isusova

Latinska ćuprija

Stara pravoslavna crkva

Svrzina kuća

Vijećnica

Zemaljski muzej

Sarajevo glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine. Nalazi se na rijeci Miljacki, desnom pritoku Bosne, u istočnom dijelu sarajevsko-zeničke kotline. Prema popisu stanovništva 2013. godine, Grad Sarajevo ima 275.524 stanovnika, a prema procjeni iz juna 2019. godine, taj broj se spustio na 274.879 stanovnika. Šire područje grada okuplja više od pola miliona stanovnika.

Zanimljivosti o Sarajevu:

Pred kraj 19. veka Austrougarska država je kontrolisala Bosnu. Monarhija je željela spojiti sve svoje delove, pa je tako cijela zemlja podlegla izmjenama, a jedna od inovacija bili su tramvaji koji su prvi put pušteni u promet 1. januara 1885. godine. U to vrijeme jako je malo evropskih zemalja imalo tramvaje, što Sarajevo čini pionirom u javnom prevozu.
Sarajevo je jedini grad na čitavom svijetu koji ima planine udaljene samo 30 minuta od centra. U Olimpijske planine Sarajeva spadaju Bjelašnica, Jahorina, Igman i Trebević.
Ko bi rekao da će Sarajevo posle sukoba devedesetih biti jedini grad u Evropi koji će imati džamiju, crkvu, i to i katoličku i pravoslavnu, te sinagogu - sve na jednom mjestu? Ove građevine se nalaze jedna do druge na svega desetak minuta udaljenosti.
Sarajevska Begova džamija iz 16. vijeka poznata je iz mnogobrojnih razloga. Ona je jedna od najvećih, najvažnijih i jedna od najstarijih džamija. Ona se takođe može pohvaliti i time što je prva džamija u svijetu koja je koristila struju.
Jeste li znali da je Sarajevo bilo domaćin Zimskih olimpijskih igara 1984. godine? Bosna je u to vrijeme bila dio Jugoslavije i tako je postala prva komunistička država koja je ugostila takav događaj. Ta manifestacija istakla je Sarajevo na svjetskoj turističkoj mapi. Nažalost, posle samo 10 godina sve pada u zaborav zbog ratnih razaranja.
Miljacka je reka koja se nalazi u središnjoj Bosni i Hercegovini, a najvećim dijelom protiče kroz glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Rijeka Miljacka duga je 35,9 km. Na pomenutoj rijeci nalazi se preko 10 mostova, ali najznačajniji je Latinska ćuprija ili Principov most, jer tačno pored njega je izvršen atentat na Franca Ferdinanda i njegovu suprugu, što je uzrokovalo početak Prvog svjetskog rata.
Hadži Šabanova kafana bila je prva sarajevska kafana otvorena prije skoro 500 godina. Bilo je to 1534. godine, što je čak 120 godina prije Londona i drugih evropskih gradova.
U narodu je poznatija kao turska bez obzira što tipični Bosanci piju mnogo više kafe nego Turci, (popije se više kafe u Sarajevu, nego u Istanbulu). Kada gosti poruče “bosansku kafu“ znači da će dugo sjediti i razgovarati.
Sarajevo film festival - Svake godine dovodi međunarodne i domaće poznate ličnosti u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Održava se u avgustu i prikazuje raznovrsne dugometražne i kratke filmove iz cijeloga svijeta. Festival je ugostio mnoge poznate strane ličnosti, među kojima su i Robert de Niro, Anđelina Džoli, Bred Pit, Emil Herš, Orlando Blum, Danijel Krejg i mnogi drugi.
Sarajevo je uvijek bilo inspiracija muzičarima, a možda najljepša pjesma o ljubavi prema ovom gradu jeste pjesma Kemala Montena: Sarajevo, ljubavi moja.

Scavenger hunt

Jedna od ključnih pretpostavki za snalaženje i opstanak u kompleksnom svijetu čiji smo stanovnici je da bolje upoznamo njegovu istoriju. Istorija je svojevrsna analiza ljudske prirode i ponašanja ljudi u prošlim vremenima, koja nam omogućava da izvučemo pouke iz njihovog iskustva, ističući da možemo da slijedimo dobre primjere, a da izbjegavamo greške onih loših. Istorija nas uči da živimo sa ljudima koji se od nas razlikuju, jer kada kroz analizu istorijskih događaja shvatimo postupke ljudi koji su živjeli prije nekoliko stotina ili hiljada godina, pomaže nam da razumijemo i prihvatimo postupke ljude iz modernog doba koji su od nas drugačiji. Istorija nam pruža širu perspektivu događaja u svijetu koji nas okružuje, ali i bolje razumijevanje nas samih i naše uloge u njemu, jer istražujući ponašanja drugih ljudi, učimo mnogo i o sebi. Ona nam pokazuje da svaki događaj ima bar jedan uzrok i posljedicu, koji su uvijek povezani, ali i da je život pun promjena i da ga treba takvog i prihvatiti. Time nas ohrabruje da, povezani sa svojom prošlošću, zamišljamo i kreiramo svoju budućnost. I, na kraju, istorija je puna drame, neočekivanih obrta, romansi, komedije i tragedije i, ako joj dozvolite da vam otkrije sve svoje tajne, spoznaćete da su te priče iz prošlosti ne samo poučne, nego i veoma zabavne.

Istorija nas vodi na mjesto na kojem možemo bolje da upoznamo jedni druge i svijet u kojem živimo. U gradovima u kojima stanujete ima mnogo takvih mjesta, a mi vas vodimo u potragu za njima, u potragu za istorijskim blagom. U toj potrazi ćemo koristiti metodologiju, koja je univerzalna i svevremena, kao i samo istorijsko mišljenje, „scavenger hunt“.

Kada je poznata američka novinarka, pjesnikinja, radio voditeljka, pijanistkinja i kompozitor bez ijednog dana muzičkog obrazovanja, glumica i javna ličnost Elza Maksvel (rođena 1883, a preminula 1963. godine) počela da organizuje zabave za članove evropskih kraljevskih porodica, ljude iz visokog društva i popularnog establišmenta od Venecije do Monte Karla i Monaka, nije ni slutila da će aktivnost „scavenger hunt“ koju je ona smislila da zabavi bogate javne ličnosti u 30-im godinama 20-og vijeka nekoliko decenija kasnije postati jedna od najpopularnijih metoda učenja u formalnom, ali i neformalnom obrazovanju.

„Scavenger hunt“ se od jednostavne igre skrivanja predmeta ili papirića s pitanjima na različitim mjestima u prostoriji, koje je Elza osmislila da zabavi bogatu klijentelu, razvio u popularnu metoda za učenje koja se koristi na časovima u školama, na fakultetima, u bibliotekama, na međunarodnim kongresima i konferencijama, omladinskim razmjenama i drugim značajnim događajima. U Ginisovu knjigu rekorda je ušao „Scavenger hunt“ sa najvećim brojem učesnika, održan 10.septembra 2017.godine, kada su 2.732 učesnika istraživala Toronto u Kanadi u događaju kojim se proslavljalo 150.godina samostalnosti Kanade. Oni su u sklopu ove potrage pratili uputstva za otkrivanjem 150 mjesta i zadataka i pri tome napravili 31.000 fotografija koje svjedoče o izvršenim zadacima. Mnoge turističke organizacije svjetskih metropola koriste ovu aktivnost kao metodu pomoću koje turisti otkrivaju i bolje upoznaju grad.

“Projekat ,,In pursuit of Bosnia’s riches” realizuje se zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Informacije na ovoj stranici nisu zvanične informacije Vlade Sjedinjenih Američkih Država i ne predstavljaju stavove Američke agencije za međunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih Američkih država niti Međunarodne organizacije za migracije.